Pregled zbivanja na globalnom tržištu zlata – LBMA/LPPM u Rimu (HR)

Konferencija LBMA/LPPM  je najvažniji međunarodni događaj na kojoj su redovito nazočni svi koji kreiraju tržište plemenitih metala. Ove je godine mjesto susreta bilo u Rimu.

Londonska burza plemenitih metala (LBMA) i LPPM (London Platinum and Palladium Market) u središtu su pozornosti međunarodne javnosti. Naime, preko tih dviju institucija trguju akreditirane ustanove s plemenitim metalima u fizičkom obliku, dok LBMA djeluje kao kontrolna institucija.

S plemenitim kovinama se također trguje preko CME grupe (Chicago Mercantile Exchange) koja je vlasnik američke burze COMEX. Tu se trguje s takozvanim papirnatim zlatom koje većinom nema pokrića u fizičkom zlatu. Na burzi djeluje različite institucije: JP Morgan, Goldman Sachs, takozvane Bullion banke i slično. Radi likvidnosti one često zastupaju interese američke vlade ili središnje banke FED. To znači da brokerske kuće špekulativnom kupnjom i prodajom vrijednosnih papira vezanih za zlato lako postižu željenu cijenu zlata. S takvim potezima na tržištu zlata uzrokuju nesigurnost investitora.

Zapravo, moj izvještaj nije namijenjen samo temama kojima se bavilo na konferenciji. Iznad svega, tu je odgovornost za pribavljanje što više relevantnih informacija investitorima, uključujući i onih neformalnih o kojima također vrijedi  razmisliti.

MEĐUNARODNI POLITIČKI INTERESI U KREIRANJU CIJENE ZLATA

Na londonskoj burzi pratimo veće kupovine plemenitim metalima u fizičkom obliku od travnja 2013., a dok smo bili na američkoj burzi COMEX u New Yorku vidjeli smo spekulativne kupnje i prodaje koje su dovele do niže cijene zlata. Iz čega je lako zaključiti da postoji politički interes najveće svjetske velesile SAD-a da kontrolira cijenu zlata. Nije slučajno da je cijena zlata pala, primjerice u petak 12. travnja 2013., kada su europske burze bile zatvorene.

Što je zapravo razlog i koji je interes za kontroliranjem cijene zlata? Kao prvo, bliskoistične zemlje u prodaji nafte zahtijevaju plaćanje u zlatu kako bi izbjegle američki dolar što SAD-u nije po volji. Kao drugo, investitorima u krizi ne bi trebala biti alternativa visoko likvidno ulaganje, kao što je to ulaganje u zlato. Viša cijena zlata prouzročila bi također veliki interes za fizičkim zlatom što bi povećalo ionako veliku potražnju za zlatom i dovelo do problema u fizičkoj opskrbi. 

Provoditelji političkih interesa su iznimno talentirani mladi računalni znanstvenici (npr. Scott Kerson iz Man Group-e, AHL/Man Systematic Strategies), koji pomno koriste riječi. Oni su nam predstavili veličinu algoritama koji su u službi kreiranja cijene zlata, ali je zanimljivo da mnogi ne shvaćaju važnost korištenja ove metode u postizanju ciljeva na burzi. Velike brokerske kuće koje su prisutne na najvažnijim svjetskim burzama, prisvojile su upotrebu algoritama kako bi što više umanjile ulogu manjih burzi, a neke su već i zatvorene.  Patric Green iz jedne od najvećih britanskih banaka Barclays banke, dao je naslutiti da se prilikom trgovanja na američkom COMEX-u zna koja institucija trguje sa zlatom i zašto.

To je očito i glavni razlog zašto je moj sugovornik, doajen iz američke investicijske banke JP Morgan, bio nedorečen glede razvoja cijene zlata. Kriza u Siriji i neusvojen proračun u SAD-u  u pravilu bi  cijenu zlata dignuli u nebo, kao i velika potražnja za fizičkim zlatom iz Kine i Indije, ali to danas nije slučaj.  Zlato je kroz algoritme izgubilo bazu za prognozu gibanja njegove cijene. Prema riječima našeg sugovornika, fizičko zlato je strateški metal država, pojedinih institucija i pojedinaca. Tržište derivata je jednostavno preveliko.

Kao rezultat toga, tržište zlata je radi opisanog način trgovanja vrlo promijenjivo i stvara visok rizik investitorima.  Shekhar Bhandari iz Kotak Mahindra banke, četvrte navjeće banke u Indiji s najvećom ostvarenom dobiti, kaže da kod njih cijena zlata za ulagače nije važna. Naime, prema njihovoj tradiciji, pojedinac je dužan imati određenu količinu zlata za dugoročne investicije. Dakle, Indijci imaju sasvim drugačiji pristup ovoj vrsti ulaganja od investitora u EU koji se uznemire prilikom svakog pada cijene zlata na burzi.

Trgovanje preko LBMA u tonama u 2013. godini

SREDIŠNJE BANKE

Glavne prezentacije na konferenciji LBMA/LPPM u Rimu održali su predstavnici njemačke Bundesbank (Njemačka, prema World Gold Councilu-(WGC) ima  3,390.6 tona zlata), predstavnici Banca d’Italia (Italija ima 2,451.8 tona), Banque de France (Francuska 2,435.4 tona) i Bank of England (Engleska 310,3 tona).

Salvatore Rossi, guverner talijanske središnje banke, u raspravi o funkcijama europskih središnjih banaka, u više je navrata istaknuo da banke u pojedinim europskim državama trebaju i žele veću autonomiju.To je uvjet da države mogu djelomično utjecati na pozitivan razvoj krize. Za francusku središnju banku posjedovanje zlata je strateška odluka već  generacijama, njima je iznimno važno da ga pohranjuju u državi.

Njemačka Bundesbanka dakle, zajedno ima 3.391 tonu zlata, uključujući i 1.036 tona u Frankfurtu (31 posto), u Federal Reserve Bank u New Yorku 1536 tona (45 posto), u Bank of England u Londonu, 445 tona (13 posto), u Banque de France u Parizu, 374 tona (11 posto). Do 2020. Njemačka želi  imati 50 posto svog zlata u Frankfurtu, naravno ako im SAD do tada vrati ono što je njihovo. Na žalost, Bundesbanka na koferenciju nije poslala adekvatna sugovornika koji bi odgovorio na pitanje hoće li Njemačka na svoj zahtjev dobiti  monetarno zlato iz SAD-a. Odluka te banke je da zlato nije na prodaju. Inače, u svijetu je trend da središnje banke kupuju zlato koje im služi kako bi zaštitili određene poslove. To su potvrdili i predstavnici francuske i argentinske središnje banke.

Bank of England posjeduje 400 tisuća zlatnih monetarnih pluga na 3000 m2 (poluga teži 12,4 kg). Njihov predstavnik Mathew Hunt navodi da sve poluge nisu certificirane prema standaru Good Delivery. Sve su numerirane tako da ih moraju na  zahtjev svake države za izručenjem zlata, naći u sefu. Hunt je također naglasio da je zlato važan dio globalnih monetarnih rezervi. Zlatne rezerve središnjih banaka imaju četiri osnovne funkcije: osiguravaju univerzalnu konvertibilnost, raspršenost portfelja,   stabilnost u slučaju prirodnih, gospodarskih i političkih šokova te povjerenje u stabilnost valute.

RUDNICI ZLATA

Charles Carter iz tvrtke Anglogold Ashanti (jedne od najvećih svjetskih proizvođača zlata) i Andrew Hinkly iz druge najveće svjetske rudarske kompanije  Anglo American Platinum, bili su predstavnici rudnika. Oni su potvrdili da je na sve rudnike jako utjecao nagli pad cijena zlata na svjetskoj burzi, kao i na konačnu cijenu iskopane i rafinirane unce zlata čistine 999,9, što na tržištu iznosi 1.250 američkih dolara odnosno 921,91 eura ili 29,64 eura za gram. Direktori rudnika su složni u tezi da bi u prvoj fazi trebalo racionalizirati proizvodnju i smanjiti troškove proizvodnje te zatvoriti nerentabilne iskopine. Kao drugo, sve veći broj rudnika se suočava sa sve manjom količinom zlata u rudi. Naime, svjetski prosjek je 1,2 g zlata po toni rude. Cijena zlata je najviše pogodila rudnike u Južnoafričkoj republici, koji se svakodnevno suočavaju i s drugim problemima kao što je primjerice, sigurnost rudara i slično.

KOVNICE –IZVORI ZLATA- REGULATIVA DODD-FRANK

Kovnice su u potrazi za izvorima zlata, posebice za neupotrebljivim nakitom koji je najeftiniji izvor. Naša tvrtka je ponovno pozvana na potpisivanje ugovora za nabavu takvog zlata i to od uglednih i priznatih kovnica iz Turske, Italije, Švicarske..Naša poslovna odluka prije nekoliko godina bila je da to odbijemo, zbog nejasnog porijekla tog zlata (iz nakita) i to unatoč dobroj zaradi. Nema sumnje, da u tom području nedostaje kontrola državnih institucija i u Sloveniji i u Hrvatskoj. O tome je bilo govora na paralelnoj sjednici konferencije u organizaciji Resposible Jewellery Councila-RWC (neprofitna svjetska organizacija koja postavlja međunarodne standarde i daje certifikate za odgovorno poslovanje s dijamantima, zlatom i platinom), jer ni  Slovenija niti Hrvatska još nemaju certificiranog člana u toj ustanovi, a koji proizvodi nakit i poluge. Certifikat RWC-a je iznimno važan jer se njime garantira legalno porijeklo zlata, stoga će naša najveća zlatarna u Sloveniji koja proizvodi zlatne poluge i nakit prije ili kasnije morati zatražiti članstvo u toj prestižnoj organizaciji, kao uostalom i svi oni koji žele garantirati svojim klijentima i kupcima da rade sa zlatom poznata porijekla.  Tim više što RWC sve bolje kontrolira protok zlatne rude. Svakako bi naglasili da švicarska kovnica Argor Heraeus, koju naša tvrtka Moro zastupa u Sloveniji, certifikat te ugledne organizacije ima još od 2005. godine. Tako da naši kupci, odnosno investitori, kod nas mogu dobiti uvjerenje o porijeklu zlata.

Regulativu za minerale koji dolaze iz konfliktnih područja (Conflict Mineral Regulation) na konferenciji je pojašnjavala direktorica Uprave za trgovinu Europske komisije Signe Ratso, koja je istaknula nužnost takve vrste kontrole. Nedeklarirana zlatna ruda, ponajprije iz afričkih država, traži različite načine legaliziranja u EU, uključujući i Tursku.

Philip Olden iz Signeta, a koji je izvanredan stručnjak u istraživanju tog područja, uvijek iznova upozorava Kinu da prilikom uvoza nakita u SAD pojasne izvor zlata. Naime, u SAD je regulirano to područje i to zakonom, popularno nazvanim Dodd-Frank.

 SREBRO, PLATINA,PALADIJ

Cijena srebra će, prema riječima Philipa Newmana, direkora londonskog Metals Focusa (vodeća svjetska neovisna konzultantska kuća specijalizirana za plemenite metale), u četvrtom kvartalu ove godine porasti s tendencijom daljnjeg rasta u prvom kvartalu iduće godine. Prema njihovoj prognozi, slijediti će cijenu zlata.

Platina i paladij su plemeniti metali čija cijena također ima dobru osnovu za rast. Tim više što je imaginarno tržište vrijednosnim papirima relativno maleno, tako da gotovo nema špekulacija prilikom trgovanja. Stabilno tržište, realna ponuda i potražnja za tim metalima su i  više nego dobra osnova za predviđanje kretanja njihovih cijena, što je bitno lakše nego kad je riječ o prognozama cijena za zlato. Nedostatak tih metala u industriji je stalno prisutan, zato pad cijena nije za očekivati.

ZAKLJUČAK

Zlato u obliku poluga Good Deliveri seli se na Daleki istok, odakle se vjerojatno neće nikada vratiti. Prema podacima LBMA do kraja mjeseca kolovoza ove godine, riječ je o trgovanju s 6.799,89 tona fizičkog zlata, što je gotovo ravno trogodišnjoj globalnoj proizvodnji zlata. S druge strane, središnje banke prilikom kupovanja preko terminskih ugovora žele sniziti cijenu zlata s kraktoročnim špekulativnim ugovorima.

Stoga kretanje cijene zlata ne smije biti jedini razlog prilikom odlučivanja za ovu vrstu ulaganja.

U Njemačkoj, gospodarski najuspješnijoj europskoj zemlji još uvijek je najveća potražnja za zlatom po osobi u Europskoj uniji. Njemci se izgleda  vrlo dobro sjećaju  kako su u zadnjih stotinu godina čak tri puta gubili svoju imovinu zbog hiperinflacija.

Engleska također uživa u privilegiju sigurne države, zato se u nju doseljava sve više bogataša kojima je posjedovanje zlata kulturno uvjetovano te za mjesto njegove pohrane biraju upravo London, tvrdi Norman Ross˛iz Sharps & Pixleya.

Europski gospodarski sustav slabi stalno tiskanje novca, dolazi do konsolidacija banaka, događaju se velike promene na tržištu nekretnina. IMF, banka za međunarodne nagodbe u Baselu i američki Tressury Borrowing Adwisory Comitte upozoravaju na manjak visoko likvidnih instrumenata osiguranja za kredite na tržištu što predstavlja značajan rizik za financijsku stabilnost država!

Pitanje koje se nameće je hoće li opskrba fizičkog zlata biti moguća zbog daljnjih špekulacijskih kupnji na Comexu i to u slučaju da se cijena uspije umjetno sniziti. Gdje i kada će se odrediti raspon cijena za fizičko zlato i vrijednosne papire (isporuke, terminske pogodbe)? Bliski i Daleki istok se odlučuje za fizičko zlato dok se zapadne zemlje većinom odlučuju za zlato u vrijednosnim papirima.

Na LBMA konferenciji najavili su rast cijene zlata što kao investitori uvijek želimo čuti. Dugogodišnji neovisni analitičari prisutni na međunarodnim tržištima kao što su Marc Faber, Andy Smith, analitičar Mitsui&Co iz Japana David Jollie i Aden Sisters iz Kostarike preporučuju kupnju zlata i prognoziraju rast cijena, a i novčana sredstva je dobro imati.

Irena Moro, direktorica